Nužno je izgraditi kritičku kulturu sjećanja u podijeljenom gradu

konferencija-mostar1127U organizaciji zaklade Friedrich Ebert (FES), u suradnji s nevladinom udrugom CCentar iz Mostara, danas je u mostarskom hotelu ERO održana konferencija ”Kritička kultura sjećanja – kako se odnosimo prema prošlosti?”. Preko 20 izlagača i sudionika konferencije iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske ovom je konferencijom nastojalo propitati: prokletstvo kulture selektivnog sjećanja u Bosni i Hercegovini, kako prestati sa (samo) viktimizacijom i transagresijom, te ulogu medija u suočavanju s prošlošću.

Pored spomenute njemačke zaklade, glavni „krivac“ za održavanje ove konferencije u Mostaru je sveučilišni profesor Mile Lasić.

– Ova konferencija u Mostaru je velika replika konferenciji koju je FES organizirao prošle godine u Prijedoru. Njezina vrijednost je u tome što je prva konferencija o nužnosti izgradnje kritičke kulture sjećanja u podijeljenom gradu i paralelnim zajednicama. Na sva tri panela se na vrlo visokoj razini razgovaralo o vrlo suptilnim stvarima. Iskreno se nadamo da će biti nešto od mnoštva ideja koje su danas iznijete od strane sudionika i da ćemo zaista, kako je rekao kolega Husein Oručević, praviti agore u ovome gradu. Agore koje će putom uvažavanja multikulturalne datosti, interkulturalnih mreža i transnacionalnih umreženja premošćivati platforme koje sada žive paralelne svjetove, rekao je Mile Lasić u izjavi zaABCportal po okončanju današnje konferencije.

Upravo je Mile Lasić moderirao prvim panelom ”Prokletstvo kulture selektivnog sjećanja”, a u kojem su svoja izlaganja iznijeli Enes Osmančević, profesor komunikologije na Univerzitetu u Tuzli, Dragan Markovina, profesor s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Slobodan Šoja, povjesničar i bivši veleposlanik Bosne i Hercegovine u Francuskoj i Egiptu, Mirsad Tokača iz Istraživačko-dokumentacijskog centra iz Sarajeva, te Branislav Rajković, pravoslavni đakon i predsjednik SPKD Prosvjeta u Mostaru.

Mnogo rasprave izazvao je drugi panel kojim je moderirao povjesničar Milan Sitarski iz Instituta za društveno politička istraživanja (IDPI) iz Mostara. ”Kako prestati sa (samo)viktimizacijom i transagresijom”, glasio je naslov ovoga panela, a veoma zanimljivo izlaganje imao je Srđan Šušnica, kulturolog i publicist iz Banjaluke koji je Republiku Srpsku nazvao „pravoslavnom džamahirijom“.

– Dolazim iz Banjaluke, pravoslavne džamahirije. Iz Banjaluke je protjerano 75000 ljudi samo zato što nisu bili Srbi. Iako nije bila izravno u oružanom sukobu, u Banjaluci je ubijeno između 150 i 300 civila. Izbrisano je 250 naziva starih ulica nazivanih po osobama bošnjačke, hrvatske, židovske i drugih nacionalnosti i drugih identiteta koji nisu odgovarali banjalučkim lordovima. Srušeno je na desetine islamskih i katoličkih objekata, a elite na vlasti su u posljednjih nekoliko godina izvršile vještačku memoralizaciju javnog prostora Banjaluke izgrađujući pravoslavne bogomolje i podižući spomenike koji referiraju na samoviktimizaciju. Političari na vlasti kroz takvu samoviktimizaciju traže razlog legitimizacije reference zbog čega Republika Srpska treba postojati, zbog čega su trebali ući u sukob sa svojim susjedima, prikloniti se beogradskom kolonijalizmu i započeti agresiju na bosanskohercegovačka sela i gradove , rekao je Šušnica u uvodu svoga izlaganja.

Osim Šušnice, na spomenutu temu su izlagali Ivan Vukoja iz Udruge građana Dijalog iz Mostara, Mladen Milosavljević, profesor javnog mnijenja na Univerzitetu u Banjaluci, Dražen Barbarić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, politolog Husein Oručević i OKC Abrašević iz MOstara, te Goran Zorić iz Centra za mlade ”Kvart” iz Prijedora.

U posljednjem panelu ”Mediji u BiH i suočavanje s prošlošću” medijski djelatnici iz cijele Bosne i Hercegovine su pokušali dati odgovor na pitanje kako oni mogu doprinijeti utemeljenju kritičke kulture sjećanja. Na ovom panelu kojim je moderirao Đorđe Tomić s banjalučkog FPN-a izlagali su Duška Jurišić, glavna i odgovorna urednica FTV-a, Vildana Selimbegović, glavna i odgovorna urednica Oslobođenja, Zoran Krešić, novinar Večernjeg lista, Andrijana Copf, novinarka Dnevnog lista, Dragan Bursać, kolumnist i novinar online magazina Buka, Ivan Šušnjar, glavni urednik Poskoka, Šemsudin Zlatko Serdarević s RTV-a Mostar i Lucija Komaić, glavna urednica Dubrovačkog vjesnika.

– Ukoliko se mediji doista žele baviti svojim poslom onda apsolutno nemaju potrebu za korištenjem govora mržnje. Jedan od najboljih načina liječenja nekog društva je suočavanje s istinom i tu mediji mogu učiniti veoma puno. To načelno znači da nema naših i njihovih žrtava, isto kao što nema naših i njihovih zločinaca. Žrtve su žrtve, a zločinci su zločinci. To svim medijima treba biti jasno. U našim kodeksima sve piše, samo ih se treba pridržavati, rekla je Vildana Selimbegović u izjavi za ABCportal.

Ivan KRALJEVIĆ/ABCportal

Komentari

komentara