Održano 4. zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora u BiH

Izborom Predsjedništva te usvajanjem Rezolucije Hrvatski narodni sabor, osnovan 2001. u Novom Travniku, okončao je jučer svoje četvrto zasjedanje u Mostaru. Za predsjednika Sabora izabran je predsjednik HDZ BiH dr. Dragan Čović, dok su za članove Predsjedništva izabrani predsjednik HDZ 1990.  dr. Božo Ljubić, te najbliži Čovićevi i Ljubićevi suradnici Niko Lozančić i Borjana Krišto, odnosno Martin Raguž i Perica Jelečević.


Za članove Predsjedništva izabrani su i predsjednici još 8 manjih hrvatskih stranaka. Donesena je odluka o formiranju Glavnog vijeća, za čijeg je predsjednika izabran Božo Ljubić, kao glavnog političkog, izvršnog i kordinirajućeg tijela HNS-a.
Najvažniji dokument usvojen na današnjem zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora je Rezolucija, u kojoj se izražava privrženost teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH, osuđuje nezakonito i neustavno uspotavljena vlast u F BiH, te iskazuje opredjeljenje za izgradnju samupravljive, decentralizirane i demokratske BiH kao države tri ravnopravna naroda.

Što sadrži Rezolucija?

Rezolucija  koja se sastoji od 11 točaka, uz ostalo, “osuđuje i odbacuje grubo gaženje izborne volje hrvatskog naroda u BiH iskazane na posljednjim općim izborima u listopadu 2010. na kojima je po drugi put većinskim bošnjačkim glasovima onemogućen izbor legitimnog hrvatskog člana u Predsjedništvo BiH”.

U Rezoluciji se nedopustivim ocjenjuje djelovanje skupine stranaka u FBiH, koje su “kroz pokušaj dokidanja Doma naroda Parlamenta FBiH kao ustavne institucije za zaštitu vitalnih interesa konstitutivnih naroda u Federaciji BiH, dovele do uspostavljanja neustavne, nezakonite i za hrvatski narod neprihvatljive vlasti FBiH”.

 

Rezolucija navodi kako je neformiranjem Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta FBiH kao jedine ustavne institucije za zaštitu vitalnih interesa konstitutivnih naroda u FBiH, jedina zaštita vitalnih interesa hrvatskog naroda u FBiH prestala postojati. “Na taj način hrvatska izborna politička volja je zanemarena i na kraju poništena, a što je dovelo do uspostavljanja nezakonite, neustavne i hrvatskom narodu neprihvatljive vlasti u FBiH”, ističe se u dokumentu.

U Rezoluciji se posebice štetnim smatra suspendiranje ustavnih i zakonitih tijela za provedbu slobodnih i demokratskih izbora u BiH, čime je, kako se navodi, načinjena nenadoknadiva šteta po razvitak demokratskih odnosa, doveden je u pitanje ustavni poredak, funkcioniranje pravne države i ukupan legalitet i legitimitet posljednjih općinskih izbora.

U Rezoluciji se pozivaju svi politički subjekti u BiH na vraćanje u ustavne i zakonske okvire, te puno poštivanje većinskog izbornog legitimiteta unutar sva tri konstitutivna naroda,, Također, “politički subjekti i pojedinci koji su volju svog naroda zanemarili i zatrli, a imaju ambicija i pretenzija predstavljati hrvatski narod u BiH”, pozivaju se na “pokajanje, povratak u okrilje svog naroda, te jedinstvo i zajedništvo dok svom narodu nisu počinili još veću i nepovratnu štetu”.

Hrvatski narodni sabor na poseban način smatra odgovornim dio institucija međunarodne zajednice u BiH, koje su svojim, kao se u Rezoluciji navodi, nepravičnim i pristranim djelovanjem bile jednim od uzročnika postojeće demokratske, moralne i ustavno-pravne krize u BiH. HNS apelira na predstavnike međunarodne zajednice da zauzmu nepristran i pravičan odnos prema svim narodima BiH, da iskoriste svoj autoritet i ovlasti da proces odlučivanja vrate u ustavne i zakonske institucije te na taj način omoguće poštivanje većinske izborne volje sva tri konstitutivna naroda.

HNS u Rezoluciji  ističe da se svakodnevno nastavlja obespravljivanje hrvatskog naroda.

“Stoga toga Hrvatski narodni sabor smatra da samo temeljita reforma Ustava koja bi osigurala potpunu institucionalnu ravnopravnost i novu upravno-teritorijalnu organizaciju zasnovanu na više federalnih jedinica, od kojih bi najmanje jedna bila sa hrvatskom većinom, može da osigura stvarnu ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH”, navodi se u rezoluciji.

HNS smatra da su neophodne i ključne za život hrvatskog nacionalnog bića u BiH izmjene Izbornog zakona BiH kojima će se osigurati izbor legitimnih predstavnika hrvatskog naroda u svim tijelima i na svim razinama vlasti u BiH.

U Rezoluciji se navodi da Hrvatski narodni sabor izražava spremnost da na načelima pune ustavne i institucionalne ravnopravnosti hrvatskog naroda sa druga dva naroda i svim građanima u BiH gradi sigurnu, stabilnu, samoodrživu i europski orijentiranu BiH.

U rezoluciji HNS obvezuje sve izabrane hrvatske dužnosnike i političke predstavnike na dosljedno poštivanje političke volje hrvatskog naroda BiH, uz punu provedbu dokumenata hrvatskog naroda.

Tijekom današnjeg zasjedanja utemeljene su institucije HNS-a BiH i to Predsjedništvo i Glavno vijeće HNS-a BiH. Za predsjednika HNS-a BiH izabran je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, a za predsjednika Glavnog vijeća izabran je predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić.

Na današnjem Hrvatskom narodnom saboru okupilo se oko 500 izaslanika od 632 pozvana izabrana dužnosnika iz deset stranaka s hrvatskim predznakom (HDZ BiH, HDZ 1990, HKDU BiH, HSP Herceg-Bosne, HSS BiH, Ujedinjena HSP, Demokratski centar BiH, Hrvatski pravaški blok BiH, HSP dr. Ante Starčević Herceg-Bosne), koji su na lokalnim i općim izborima 2008. i 2010. godine izabrani u općinske, gradske, županijske, entitetske i državne institucije.

Sabor je sazvan, kako su istaknuli organizatori, zbog konstantnog dekonstituiranja hrvatskog naroda u BiH, što je kulminiralo uspostavom vlasti na razini Federacije BiH bez predstavnika dvije najjače političke stranke s hrvatskim predznakom HDZ-a BiH i HDZ-a 1990

Hrvatski narodni sabor smatra kako samo temeljita reforma ustava koja će osigurati  institucionalnu ravnopravnost i novu administrativno teritorijalnu organizaciju, koja će uključivati federalnu jedinicu s hrvatskom većinom može osigurati istinsku jednakopravnost hrvatskog naroda, jedna je od ključnih točaka rezolucije.

Usvajanju rezolucije prethodila je kraća rasprava, a posebno oštar u osudi politike SDP-a bio je predsjednik HKDU-a BiH Ivan Musa. On je politiku SDP-a čijg je predsjednik< nazvao Zlajoglu usporedio s politikom Slobodana Miloševića.

Čović: Dvoentittska BiH nodrživa

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović kazao je kako su se bh Hrvati danas opredjelili za samoodrživu, europsku BiH u kojoj će Hrvati biti jednakopravni s druga dva naroda.

“Danas želimo poslati poruku domaćoj i svijetskoj javnosti o potrebi da se BiH uredi po mjeri sva tri njezina suverena  naroda, odnosno da je ovakva dvoentitetska BiH  neupravljiva, neodrživa i za Hrvate neprihvatljiva, te stvoriti ambijent u kojem će birači iz sva tri naroda kada izlaze na izbore biti sigurni da će ih u vlasti predstavljati oni koje su oni izabrali”, kazao je predsjednik HDZ BiH Dragan Čović.

Ljubić: Bez stabilne BiH nema stabilne regije

“Današnji sabor donio je odluke koje će osigurati jednakopravnost Hrvatima i stabilnost Bosni i Hercegovini”, kazao je predsjednik HDZ 1990 Božo Ljubić. On je dodao kako od stabilne BiH ovisi i stabilnost regije te da današnji skup u Mostaru ima za cilj doprinijeti stabilnosti regije.

Uoči zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora mogle su se čuti i optužbe kako dva HDZ-a ovim činom dijele BiH. Umirovljeni profesor Zagrebačkog sveučilišta, te sadašnji profesor na Filozofskom fakultetu u Mostaru, Prof. dr. Zdravko Tomac odbacuje takve optužbe. “Upravo politika SDP-a i stranaka okupljenih oko Platforme ide na ruku velikosrpskoj politici podjele BiH, a ne politika bh Hrvata, izjavio je dr. Tomac, te dodao kako bez ravnopravnsoti Hrvata nema stabilne BiH:

Sabor pratilo 130 novinara i snimatelja

Jučerašnji skup u Mostaru  19. travnja 2011., privukao je iznimnu medijsku pozornost u Mostaru, o čemu svijedoči podatak da ga je pratilo 130 novinara iz zemlje i inozemstva.

Komentari

komentara