Oni koji se najviše kunu u ZAVNOBIH danas gaze njegova temeljna načela

 

Dan prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a( Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja BiH) 25.studenog 1943. godine, u predratnoj BiH obilježavan je kao dan Republike BiH, kao jedne od federalnih jedinica SFRJ. Danas se ovaj datum obilježava kao dan državnosti BiH, samo u jednom dijelu zemlje. U Sarajevu su sinoć dvojica bošnjačkih predstavnika u Predsjedništvu BiH Željko Komšić i Bakir Izetbegović, upriličili svečani prijam, na kojem nisu bili srpski predstavnici u institucijama vlasti, niti predstavnici Hrvata.


 

 

BiH ni do danas nije usvojila zakon o državnim praznicima, a prema Daytonskom sporazumu, na snazi ostaju zakoni bivše R BiH, i drugih administrativnih aranžamana, dok se ne usvoje novi zakoni.

 

Podsjetimo, ZAVNOBiH je definirao BiH kao ravnopravnu federalnu jedinicu FNRJ, ravnopravnih i zbratimljenih naroda Srba, Muslimana i Hrvata.

 

Oni koji se danas najviše zaklinju u ZAVNOBiH pogazili su načela ZAVNOBiH-a o ravnopravnosti naroda. Član Predsjedništva BiH Željko Komšić bošnjačkim glasovima izabran je za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, a vlasti u FFBiH uspostavljene su bez onih koje su Hrvati izabrali da ih predstavljaju.

 

U Republici Srpskoj potpredsjednik RS Emil Vlajki, iz reda hrvatskog naroda, izabran je srpskim glasovima, kao i hrvatski zastupnici u Narodnoj skupštini RS.

 

Podsjetimo se, što se dogodilo na prvom, drugom i trećem zasjedanju ZAVNOBiH-a

 

Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a počelo je u Mrkonjić Gradu 25. studenog 1943. u 19 sati. Završeno je iste noći (26. studenog) u 4 sata ujutro.

 

Ovoj osnivačkoj skupštini prisustvovalo je 247 delegata iz svih krajeva BiH, od kojih 173 sa pravom glasa. Na prvom zasjedanju, ZAVNOBiH je formalno konstituiran kao opće predstavništvo Narodno-oslobodilačkog pokreta (NOP) Bosne i Hercegovine, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti. Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode u zemlji i inozemstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ.

 

Ovim aktima istovremeno je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Na zasjedanju je izabrana delegacija od 58 članova koja će predstavljati BiH na Drugom zasjedanju AVNOJ-a (29. studenog 1943). Istovremeno je konstituirano Predsjedništvo ZAVNOBiH-a, sastavljeno od 31 člana, sa dr. Vojislavom Kecmanovićem, liječnikom iz Bijeljine, kao predsjednikom.

 

Kulturni centar danas je, zapravo, nekadašnji Dom ZAVNOBiH-a, koji je do devedesetih godina imao 30.000 naslova u biblioteci, dvije galerije i kazališnu scenu. Danas postoji svega nekoliko umjetnina koje govore o značajnom povjesnom datumu. Kuća u kojoj je održano zasjedanje devastirana je.

 

Drugo zasjedanje

 

Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a održano je 30. lipnja – 2. srpnja1944. u Sanskom Mostu na kojem je 1. srpnja 1944. godine donesena deklaracija o pravima građana u BiH u kojoj stoji:

 

U plamenu pravednog oslobodilačkog rata iskiva se bratstvo Srba, Muslimana i Hrvata, i time se udara siguran temelj slobodne i zbratimljene BiH, ravnopravne federalne jedinice u Demokratskoj federativnoj Jugoslaviji. Prvi put u povijesti Srbi, Muslimani i Hrvati Bosne i Hercegovine, ujedinjeni u Narodno-oslobodilačkom pokretu, stupili su na isti put, počeli da izgrađuju svoj zajednički dom, u čije su temelje uzidane kosti njihovih najboljih sinova. Prvi put u povijesti oni su postali kovači svoje sudbine, čvrsto riješeni da jednom zauvijek sahrane stoljećima mračnu i tešku prošlost i da izgrade državnu zajednicu u kojoj će živjeti u ravnopravnosti, slobodi, miru i blagostanju.

 

Oličena u narodno-oslobodilačkim odborima i ZAVNOBiH-u zajamčuje:

 

* Ravnopravnost Srba, Muslimana i Hrvata BiH koja je njihova zajednička i nedjeljiva domovina;

Slobodu vjeroispovijesti i savjesti kao i ravnopravnost svih vjeroispovijesti;

Slobodu zbora i dogovora, udruživanja i tiska;

Osobnu i imovinsku sigurnost građana, kao i slobodu privatne inicijative u gospodarskom životu;

Ravnopravnost žena s muškarcima, kako u političkom životu zemlje tako i u svim oblastima društvene djelatnosti;

Izborno pravo u demokratskoj Bosni i Hercegovini birači će vršiti tajnim glasanjem na osnovu općeg, jednakog i neposrednog prava glasa;

Aktivno i pasivno izborno pravo ima svaki građanin i građanka koji su navršili 18 godina života, a nisu toga prava lišeni na osnovu zakona;

Borci narodno-oslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije imaju to pravo bez obzira na godine starosti;

Svakom građaninu zajamčeno je pravo žalbe na rješenje organa vlasti, kao i pravo molbe i pritužbe svim organima državne vlasti;

Nitko ne može biti osuđen bez prethodnog sudskog postupka..

Većina ovih prava izigrana su u komunističkoj Jugoslaviji, čija je BiH bila jedna od federalnih jedinica

 

Treće zasjedanje

 

Nakon ulaska partizanskih trupa u Sarajevo 26. travnja 1945. sazvano je i treće zasjedanje ZAVNOBiH-a koje je bilo posljednje ratno i uopće posljednje zasjedanje ovog tijela.Državna struktura federalne Bosne i Hercegovine zaokružena je na Trećem zasjedanju ZAVNOBiH-a.Tada je, najprije, odobren rad Predsjedništva ZAVNOBiH-a između dva zasjedanja, a zatim se ZAVNOBiH konstituirao u Privremenu Narodnu skupštinu Bosne i Hercegovine.Tada je donesen Zakon o Narodnoj vladi Bosne i Hercegovine. (R.I. / Dnevnik.ba)

 

hspf.info

 

Komentari

komentara