Rektor Boras: Javnost u Hrvatskoj zna za probleme Hrvata u BiH

U četvrtak, 15. ožujka, u Neumu počinje dvodnevni znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem “Rješenje hrvatskog pitanja za europsku Bosnu i Hercegovinu”. Jedan od organizatora skupa je i Sveučilište u Zagrebu. Tim povodom, rektor Sveučilišta u Zagrebu, Damir Boras, u razgovoru za portal dnevnik.ba govori o rješenju hrvatskog pitanja u BiH, svjesnosti javnosti Republike Hrvatske o onom što se događa u BiH, odlukama Ustavnog suda po pitanju Izbornog zakona, međusobnim političkim odnosima, važnosti konstitutivnog predstavljanja i legitimnog izbora predstavnika te europskoj perspektivi naše zemlje.

Sveučilište u Zagrebu je sudionik znanstveno-stručnog skupa s međunarodnim sudjelovanjem “Rješenje hrvatskog pitanja za europsku Bosnu i Hercegovinu”. Što Vama kao znanstveniku znači rješenje ovog pitanja?

To znači da se treba jasno jasno reći koji su problemi i koja su predviđanja ako se sve ono što se događa u BiH bude primjenjivalo, u tom slučaju će Hrvati kao najmanja zajednica imati najveću štetu, ako ne bude prave ravnopravnosti, pravog zajedništva i poštivanja konstitutivnosti naroda. Dakle, na znanstvenoj i činjeničnoj razini. Ponuditi modele da sve zajednice, konstitutivne, a i one manje, konsenzusom ostvaruju sva svoja prava. Ne na uštrb drugih, nego po Ustavu. Da budu ravnopravni, da opstanu, da se mogu služiti svojim jezikom, da mogu birati svoje predstavnike i da svi predstavnici konsenzusom dogovaraju najbolje za budućnost Bosne i Hercegovine. To je važno i za Hrvatsku jer je cijela Bosna i Hercegovina, ne samo Hrvati, nego i svi drugi koji su blizu i na granicama Republike Hrvatske su upućeni na Hrvatsku i na suradnju. To je ono što treba pokazati, zainteresirati svu javnost da se nađe konsezualno rješenje.

Spomenuli ste konstitutivnost i legitimne predstavnike. Može li znanost rasplesti taj gordijski čvor i odgovoriti na pitanje kako da Hrvati sami biraju svoje predstavnike? 

Gledajte, vrlo je lako statistički pokazati, ali naravno, Bosna i Hercegovina je vrlo izmiješana po pojedinim različitim područjima i onda treba uzeti konkretne činjenice koga ima više na kojem prostoru. Uz to, treba postojati i dogovor tako da u svim predstavničkim tijelima budu zastupljeni svi i to onakvi dogovori koje većina pojedine zajednice podržava. Ne može se naći samo tehničko i znanstveno rješenje, nego treba biti jedno mudro, politčko razumno rješenje koje će uzimati u obzir sve te čimbenike, ali je jasno da kad se pogleda u prošlost da je važno da se primjenjuju ista načela svuda.

To znači da predstavnici svih dođu do izražaja i da se ne majorizira. To je umijeće dogovora, ne znanosti, znanost uvijek može pokazati što se događa, može u društvenim istraživanjima pokazati da se dolazi do pada populacije, da neke zajednice odlaze iz BiH više nego druge, da neke niti ne egzistiraju na nekim mjestima, to je ono što može znanstveno istraživanje, ali i politika i dogovor moraju naći rješenje.

Europske institucije su shvatile problem oko legitimnog predstavljanja, što Vi mislite, kao znanstvenik koji djeluje u državi članici EU, može li Europa odigrati značajniju ulogu i pomoći Hrvatima kao najmalobrojnijem narodu u BiH? 

Načela Europe i Europske unije mogu pomoći u tome, no prvenstveno, Europa pomaže onima koji pomažu sebi. Potrebno je postići dogovor, a Europa će čekati, jasno je naglašeno sada da ako se svi društveni procesi ne budu prilagodili načelima Europe da ih neće prihvatiti dok se to ne dogodi, ona će pomoći, ali ona očekuje od svih da se dogovore, to je jasno rečeno.

Zašto je javnost u Republici Hrvatskoj slabo informirana kad je u pitanju status bh. Hrvata? Osim medija, mogu li struka i znanost odigrati značajniju ulogu? 

Ja ne bih rekao da je javnost slabo informirana, većina ljudi je informirana, no moramo govoriti o medijima koji ne prenose uvijek objektivno i imaju neke ideje. Hrvatska je dužna skrbiti o Hrvatima i po Daytonskom sporazumu, no osim toga, mi moramo promicati politiku pomaganja Hrvatima iz Bosne i Hercegovine. Oni su uvijek bili i uvijek će biti upućeni na Republiku Hrvatsku, čak i kad mnogi naši Hrvati odlaze van, nama dolaze Hrvati iz BiH.

Politika pomaganja bh. Hrvatima bi upravo zbog tog trebala biti naša jasna politika. Ipak, Hrvati trebaju ostati i u BiH i moraju surađivati sa svima, a mislim da je naša javnost i kroz ovu konferenciju u Neumu bolje upoznata, a moram primjetiti da se ta tema pojavila i u nekim jako bitnim medijima u Hrvatskoj. Osim toga, predavanja koja je predsjedatelj Predsjedništva Dragan Čović držao su bila na visokoj akademskoj razini, ali u političkom smislu Hrvatska treba biti svjesna činjenice da je Bosni i Hercegovini mjesto u Europi po njenoj tradiciji, kulturi ali i opredjeljenosti.

Je li vam poznata odluka Ustavnog suda BiH po kojoj se odbacuju trenutni modeli i način popunjavanja Doma naroda u Federalnom parlamentu? 

Poznata mi je, između ostalog i iz onoga što je iznosio akademik Čović. Bilo bi dobro da se odluka poštuje, no teško je reći hoće li se to dogoditi. Vjerujem da se mora nešto učiniti i da moraju svi shvatiti da se odluke Ustavnih sudova i inače trebaju poštovati.

Mislite da bi rješenjem problema Izbornog zakona došlo do relaksacije odnosa i da bi BiH kao država krenula naprijed? 

Oni koji biraju trebaju vidjeti da mogu izabrati svoga predstavnika, a takvi predstavnici imaju veću snagu da se mogu opet dogovoriti s drugim predstavnicima i dogodio bi se jedan demokratičniji proces u cijeloj BiH.

Republika Hrvatska je članica EU, što to općenito znači za znanost i hoće li i u BiH doći do poboljšanja na znanstvenom planu eventualnim ulaskom naše zemljeu EU?

Kad se Hrvatska priključila Europskoj uniji, nama su se otvorile mogućnosti za povlačenje sredstava iz određenih fondova, međutim, nije lako iskoristiti te fondove i treba uložiti veliki napor, pogotovo resornih ministarstava gdje ne igra ulogu samo Ministarstvo znanosti. Oni trebaju podupirati prijavljivanja i tamo gdje su sami odgovorni i gdje mogu postaviti kriterije, da ti kriteriji budu takvi da stvarno oni koji mogu iskoristiti sredstva, da ih i dobiju.

U Hrvatskoj se događalo da sredstva dobiju oni koji ih nisu mogli iskoristiti, onda je sposobnost iskorištenja tih sredstava bila jako mala i to je veliki problem Hrvatske. Ne mogućnost samog dodijeljivanja, nego kad ih dobijete, da ih iskoristite. Kada dođe do pregovora, Bosna i Hercegovina treba biti jako oprezna.

dnevnik.ba

***

Statovi autora izneseni u autorskom tekstu objavljenom na HSPF.info – Portal Hrvatskog Studentskog Politološkog Foruma nisu nužno stavovi Udruge.

Komentari

komentara