Što je Srbiji Republika Srpska?

 

Nakon što je predsjednik Narodne Skupštine Republike Srbije Nebojša Stefanović, Republiku Srpsku, entitet Bosne i Hercegovine nazvao „državom“, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije Sonja Biserko je za Deutsche Welle izjavila da se od Srpske napredne stranke (SNS), čiji je Stefanović član, ništa drugo i nije moglo očekivati.


 

 

„Bilo bi nepromišljeno očekivati da naprednjaci Tomislava Nikolića promjene svoj odnos prema regiji nakon osvajanja vlasti u Srbiji“, kaže Sonja Biserko. Ona nije iznenađena što Stefanović i u svojstvu skupštinskog predsjednika tvrdi da je RS država „jer je to strateška orijentacija Beograda“.

 

„Taj cilj zacrtan je još prije rata i na podržavljenju RS organizirano se radi i nakon Daytonskog sporazuma. Ni u ratu ni poslije rata Republika Srpska nije mogla opstati bez Beograda. Ona je proizvod Beograda i Beograd od nje neće odustati bez jakog pritiska međunarodne zajednice kojeg, nažalost, u ovom trenutku nema“, kaže Sonja Biserko.

 

Lapsus, neiskustvo ili objava strateškog cilja?

 

Beogradski sociolog Dušan Janjić ne isključuje mogućnost da je Stefanovićeva izjava rezultat „neopreznosti i nedovoljnog političkog iskustva“. „Republiku Srpsku mnogi političari u Srbiji tretiraju kao državu i to je koncept sa dva moguća ishoda. Prema jednom, RS se namjerno naziva državom kako bi se obranila njezina daytonska pozicija, dok drugi podrazumijeva RS kao neovisnu državu, izvan BiH“, kaže Janjić.

 

Predsjednik Skupštine Srbije Nebojša Stefanović je, u međuvremenu, poručio da njegova izjava nije lapsus, ali da je ne treba tumačiti u kontekstu rušenja daytonskog poretka. „Nitko nije negirao pravni i politički položaj RS-a, a država je spomenuta u formi verbalnog izražavanja bez želje da se RS-u da status koji on sada nema“, rekao je Stefanović.

 

Stefanovićeva „forma verbalnog izražavanja“ u Bosni i Hercegovini budi sjećanja na vrijeme kada je, kako kaže Dušan Janjić, „Srbija vojno i ekonomski otvoreno podržavala RS“. „Mi u BiH navikli smo da Srbija skoro 200 godina svojata BiH ili barem pravoslavne Bosance i Hercegovce, tako da nisam iznenađen Stefanovićevim verbalnim izražavanjem“, kaže za Deutsche Welle politički analitičar Vlastimir Mijović.

 

„Taktika je promijenjena, ali ne i stari ciljevi srpske strategije. Dobro je da artiljerija miruje, ali ne miruju zli jezici političara što unosi konfuziju među ljude frustrirane teškim životom. To bi se, u jednom trenutku, od incidenta moglo pretvoriti u nešto zbog čega bismo mogli jako zažaliti jer se i u proteklom ratu pokazalo da svi prolijevaju more krvi, kako oni koji se brane tako i oni koji napadaju“, kaže Mijović.

 

Koga predstavlja Nebojša Stefanović?

 

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da Srbija nikada u biti nije promijenila odnos prema Bosni i Hercegovini, konkretno prema Republici Srpskoj, „što ima pogubne posljedice, pogotovo na unutrašnje-političkom planu BiH“. Ona podsjeća da se RS, posebno uoči izbora, naziva državom. Međutim, nada se da pojedine izjave državnih dužnosnika, poput sporne Stefanovićeve, ne moraju uvijek odražavati mišljenje većine.

 

„Društvo u Srbiji zaokupljeno je sobom i nikada nije pridavalo toliku pažnju RS-u koliko bi to odgovaralo tom entitetu. Mislim da su za prosječne građane Srbije svi iz BiH, bili to Bošnjaci, Srbi ili Hrvati, prije svega su Bosanci“. No, Sonja Biserko podsjeća da su mediji ti koji kreiraju javno mišljenje, „a u onima u Srbiji se o Republici Srpskoj uglavnom piše kao da je ona dio Srbije i da je samo pitanje vremena kada će se izdvojiti iz Bosne i Hercegovine“.

 

Analitičar Međunarodne krizne skupine (International Crisis Group – ICG) Srećko Latal upozorava da „neobraćanje pozornosti na rječnik može dovesti do dodatnih tenzija između balkanskih država, u ovom slučaju između Bosne i Hercegovine i Srbije“ te da se u postizbornoj Srbiji još uvijek ne zna kojim putem bi moglo krenuti društvo sa novim političkim vodstvom.

 

HSPF.info

 

Komentari

komentara