Tko su dekani kojima ne bi odgovarala integracija?

Najveći protivnici integracije mostarskog Sveučilišta, kako tvrdi izvor Dnevnog lista s ove institucije, jesu dekani najjačih fakulteta. Ljudima koji se nalaze na čelu fakulteta s najvećim brojem studenata, studijskih skupina i predmeta nipošto ne bi odgovarala integracija, prenosi ovaj mostarski list.

 


– To su, naravno, prije svih Prirodoslovno-matematički i Filozofski te Ekonomski i Pravni fakultet. Njihovim dekanima ne bi odgovarala integracija jer ostvaruju značajnu financijsku dobit. Nakon procesa integracije, oni bi sve morali dijeliti s ostalim fakultetima. Za njih bi to svakako bilo neprihvatljivo, kaže naš izvor s mostarskog Sveučilišta.

 

Napravili su velike uspjehe

Ispričao nam je kako je istina da su dekani tih fakulteta Zoran Primorac (PMF), Slavica Juka (Filozofski), Brano Markić (Ekonomski), Ljubo Zovko (Pravni) ujedno i najzaslužniji ljudi za uspjehe svojih jedinica, koji pokazuju zavidne rezultate. 
– Stvarno su napravili velike uspjehe sa svojim fakultetima, ali moraju i oni pristati na integraciju. Moraju shvatiti da nitko njihove uspjehe neće umanjivati i da se time neće podređivati, samo će stvari biti mnogo ujednačenije za sve. Dosad dekani nisu pričali da su protiv integracije, ali javna je tajna da integracija njima ne bi odgovarala. Te institucije su izrasle i zapravo prerasle Sveučilište. Međutim, i one moraju misliti na ostale po broju studenata manje, ali po kvaliteti i značaju čak i veće i značajnije fakultete koji se suočavaju s velikim problemima, naveo je naš sugovornik.

Komentare iz Rektorata i sa Sveučilišta po pitanju ovih tvrdnji nismo uspjeli dobiti, budući da se Sveučilište nalazi na kolektivnom godišnjem odmoru, sve do kraja kolovoza. No, naš izvor je još ranije naveo kako se rektor Vlado Majstorović zalaže za proces integracije Sveučilišta, nakon čega bi rad i djelovanje bili znatno transparentniji i učinkovitiji. Tu nailazi na veliki otpor dekana, kojima ne bi odgovarala integracija, budući da bi nakon nje svi fakulteti bili jednaki i ne bi bilo privilegiranih.

Integracija Sveučilišta bi omogućila ujednačavanje i plaća i primanja, dok se ovako ništa ne zna, ‘ni tko pije, ni tko plaća’. Fakulteti su, doslovce rečeno, ‘države u državi’, a dekani imaju veliku moć i nikako ne odgovaraju Rektoratu, koji je ovdje u podređenom položaju.

Primanja na Sveučilištu su različita pa tako plaće asistenata na Strojarskom, Agronomskom ili Građevinskom fakultetu se kreću po 700-800 maraka, dok se primjerice na Filozofskom ili PMF-u kreću oko tisuću pa čak i više.

– Te stvari treba što prije ujednačiti. Prvo jer slijedi certificiranje Sveučilišta, a drugo jer će se uskoro usvojiti zakon o visokom obrazovanju na razini HNŽ-a, koji je trebao još u prošlom mandatu proći, ali je doživio određene opstrukcije i nije dobio ‘zeleno svjetlo’, no, pitanje je dana kada će se to dogoditi. Tako da je integracija prijeka potreba i mora se što brže provesti, budući da će dovesti do izjednačavanja, rekao je naš izvor.

Tvornice novca

Navedeni fakulteti pravi su tvorci financija jer na njima studira na tisuće studenata. Većina njih plaća školarinu, a, primjerice, cijena izvanrednog studenta po semestru se kreće oko 750 maraka. O kolikim iznosima se radi najbolje svjedoče brojke kako fakulteti godišnje izbace na stotine novih kadrova.
Primjerice, samo PMF je ove godine imao četiri promocije i promovirao više od 700 diplomanata, od učitelja, nastavnika pa sve do profesora. Iza njih slijedi Filozofski s više od 500 diplomanata.

Velike opstrukcije na Univerzitetu

Posljednjih nekoliko tjedana svjedoci smo i velikih turbulencija na Univerzitetu Džemala Bijedića, na kojemu su problemi iste naravi kao i na Sveučilištu.
Tamo su stvari bile još izraženije pa je vodstvo podnijelo čak neopozive ostavke.
Čitav napad je krenuo nakon što je manja skupina ljudi postala svjesna da je novi menadžment krenuo u raščišćavanje financijske situacije i izradu pravilnika za financijsku integraciju Univerziteta. Time bi se omogućila transparentnost i jednako financiranje svih, što očigledno nije odgovaralo pojedincima na Univerzitetu.

U sve se dodatno umiješala politika pa su stvari prešle i na politički teren i uslijedila su politička i javna prepucavanja profesora, političara i vodstva Univerziteta.

 

Slijedi proces certifikacije

Sveučilište i Univerzitet Džemala Bijedića kao i sve ostale visokoškolske institucije u BiH mora proći kroz proces certifikacije na koji se moraju prijaviti do kraja kolovoza.
Certificiranje će biti pogubno za neke fakultete, prije svega za privatne, ali i za dio državnih, jer taj proces podrazumijeva da fakulteti moraju ispuniti kadrovske, infrastrukturne i organizacijske pretpostavke. Praktički, svi oni fakulteti koji ne budu certificirani će imati diplome koje će biti bezvrijedne.

 

Dnevni list / hspf.info {jcomments on}

Komentari

komentara