Tko su novi Mladoturci koji su ustali protiv Erdogana?

Odlučnost turskih prosvjednika ne slabi već 12 dana. Ovi prosvjedi nisu samo zbog parka niti je Turska stvarno na rubu revolucije. Prosvjedi su posljedica davno ugušene ljutnje koju osjeća gotovo polovica biračkog tijela koja nije glasovala za umjereno islamističku Stranku pravde i razvoja (AK) na izborima u lipnju 2011, a čija je pobjeda značila treći mandat Recepa Tayyipa Erdogana. No tko zapravo čini to biračko tijelo Erdoganovih neistomišljenika, analizira The Economist.

Tko su prosvjednici koji su stvorili najveću političku krizu u desetljeću dugoj vladavini Recepa Tayyipa Erdogana? Mnogi od njih kritiziraju velike turske urbanističko-razvojne projekte, koje preferira vlada koja želi dati polet usporenom gospodarstvu na način da troši na infrastrukturu. Ti modeli uključuju treći most preko Bospora, što podrazumijeva sječu stabala (tisuće njih, i još bi bio nazvan po osmanskom sultanu koji je napravio pokolj tisuća alevita), novu veliku zračnu luku za Istanbul i kanal koji povezuje Crno more s Mramornim morem, piše The Economist. Ekolozi su zgroženi.

Ali suprotno Erdoganovim prozivkama da prosvjednike čine huligani i ekstremisti, oni ruše sve ideološke, vjerske i klasne barijere. Mnogi su izrazito mladi, ali ima i dosta starijih Turaka, mnogi su sekularisti, neki su vjernici. Tu su i homoseksualci, Armenci, anarhisti i ateisti, pa čak i članovi turske manjine, aleviti, koji prakticiraju liberalni oblik islama i koji se žale da ih država diskriminira u korist sunitske većine. Svaka skupina dodala je svoje pritužbe u knjigu žalbi.

Ono što ih ujedinjuje je uvjerenje da Erdogan sve više vlada autokratski i da je slijepo odlučan nametnuti svoja stajališta i društveni konzervativizam u zemlji. Sekularisti ukazuju na ograničenja na prodaju alkohola, liberali na broj novinara koji su u zatvoru, kojih je više nego u bilo kojoj drugoj zemlji. Brojni Kurdi također su iza rešetaka na osnovi nejasno sročenih antiterorističkih zakona.

‘Ovdje nije riječ o sekularistima protiv islamista, riječ je o pluralizmu protiv autoritarnosti’, komentirao je jedan strani diplomat za The Economist.

Liberali, koji su ga nekoć podržavali, više ga ne podržavaju. Sekularni Turci su bijesni zbog onoga što se događa s Ataturkovom ostavštinom. Uvođenje učenja Kurana za učenike osnovnih škola i oživljavanje obuke za islamske klerike u srednjim školama su primjeri puzajuće islamizacije, kažu oni.

Erdogan može biti po prirodi autokrat, ali on nije ujedno i pragmatičan. Kada bi mogao progutati svoj ponos i promijeniti se, Erdogan bi mogao popraviti mnogo nastale štete. Ali polariziranje zemlje je u njegovoj prirodi. Ako se to nastavi, desetljeće ekonomske i političke stabilnosti pod strankom AK moglo bi dovesti do bijednog ili čak tragičnog kraja, zaključuje The Economist.

Izvor: Tportal.hr

Komentari

komentara