Zukić: Nema diskriminacije, iako u Sarajevu 96% javnih funkcija obnašaju Bošnjaci

Zukić: Nema diskriminacije, iako Sarajevu 96% javnih funkcija obnašaju BošnjaciStanje ljudskih prava u Bosni i Hercegovini daleko je ispod europskog prosjeka. Na svakodnevno kršenje osnovnih ljudskih prava u više navrata upozoravale su domaće i strane organizacije.


 

S jedne strane diskriminacija je sve prisutnija prilikom zapošljavanja u javnom sektoru, a s druge direktore javnih poduzeća imenuju stranke koje su na vlasti. Sarajevo, glavni grad BiH, samo je jedan od primjera gdje su ostala dva naroda diskriminirana u odnosu na Bošnjake pri zapošljavanju u državnim institucijama.

 

U BiH građani se najčešće žale na diskriminaciju prilikom zapošljavanja, posebno u javnim službama. Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava Vera Jovanović navodi primjer Kantona Sarajevo, u kojem, kako kaže, oko 96 odsto javnih funkcija obavljaju Bošnjaci.

 

„Sarajevski kanton je važio i važi i vlasti se uvijek hvale da je to najmultietničkiji kanton i polazeći s tog aspekta sam dala podatke koji ukazuju da je jako mali postotak zaposlenih koji nisu Bošnjaci, dakle da su vrlo mali postotak Srba i Hrvata“, kazala je Jovanović.

 

Na neravnopravnu zastupljenost građana iz reda hrvatskog i srpskog naroda u institucijama KS upozoravao je i predsjednik Glavnog odbora HSS-NHI i bivši član Predsjedništva BiH Krešimir Zubak.

 

Kako bi zaštitio ustavno pravo Hrvata, Zubak je 1996. godine potpisao sa tadašnjim predsjednikom Predsjedništva BiH Alijom Izetbegovićem protokol kojim se Hrvatima u FBiH garantirala ravnopravnost. Od dana potpisivanja do danas ništa nije urađeno u vezi s tim pitanjem, kaže Zubak.

„Izgovori su manje-više poznati. Poziva se na to da treba smanjivati broj uposlenih u tim institucijama vlasti ili javnim službama, ne mogu se postojeći uposlenici tek tako smijeniti, odnosno razriješiti sa poslova i dužnosti koje obavljaju. To su ugalvnom bili izgovori zbog čega se nije išlo u pravcu provedbe tog potpisanog protokola, odnosno provedbe ustavnih i zakonom reguliranih obveza institucija vlasti“, naveo je on.

 

Ravnopravnost konstitutivnih naroda kao ustavna norma ne odnosi se na javna poduzeća, smatra zastupnik SDA u Skupštini KS Amir Zukić.

 

„U Vladi SK nalazi se određeni broj ministara iz reda drugih naroda, u javnim poduzećima taj broj je znatno manji. Iako Ustav to ne nameće, Ustav jasno definira i traži da vlada bude zastupljena u skladu sa nacionalnim sastavom, smatram da se u javnim poduzećima treba naći veći broj osoba koja nisu iz reda bošnjačkog naroda, koja su sposobna i kompetentna da mogu obnašati funkciju. Takvih, hvala Bogu, u Sarajevu ima jako puno“, kaže Zukić.

 

Zukić smatra da se ne radi o diskriminaciji, već da se građani iz reda hrvatskog i srpskog naroda ne prijavljuju na natječaje.

 

„Možda je jedno vrijeme bilo bojazni prijaviti se na natječaj. Ima dovoljno pametnih, sposobnih u svakom narodu. Treba se na natječaj prijaviti, iznese svoj problem i ako su podjednake kvalitete, negdje moramo izabrati i ljude koji nisu samo Bošnjaci“, kazao je on.

Sarajevo kao glavni grad BiH ne može sebi dozvoliti prozivke zbog bilo kakvog vida diskriminacije, smatra analitičar Ahmed Burić.

 

„Meni je žao što je Sarajevo pokušavalo dugo odlijevati da ne postane Kiseljak ili Laktaši, ali čini se da je moralo postati jer je s jedne strane, očigledno je, ta bošnjačka dominacija je nepristojno prisutna u javnom životu. Sarajevo se mora ponašati u skladu sa onim što bi prijestolnica i nekakav kandidat za kulturnu metropolu trebao biti“, poručuje Burić. (depo portal)

Komentari

komentara